Pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost jesu imperativ za dobro zdravlje. Medjutim, danas u eri interneta dostupne su mnoge informacije o ishrani, pri čemu neke od njih nisu istinite i mogu da dovedu do poremećaja zdravlja.
Šta je to pravilna ishrana?
Pravilna ishrana je upotreba svih grupa namirnica iz piramide ishrane.
Žitarice: predstavljaju osnov u našoj ishrani. Prednost se daju integralnim žitaricama jer sadrže složene ugljene hidrate, vitamine B grupe, nezasićene masne kiseline. Pogrešno je izbegavati žitarice, jer one održavaju sitost i normalan nivo glikemije(šećera) u krvi.
Voće i povrće: prema preporukama SZO u prevenciji karcinoma i hroničnih nezaraznih bolesti (gojaznost, kardiovaskularne bolesti i dijabetes) dnevne potrebe voća i povrća su 5 porcija dnevno tj.500gr, ali u odnosu 300gr povrća i 200gr voća. Ove namirnice su bogate dijetnim vlaknima, vitaminima, mineralima, i flavonoidima. Česta zabluda je da voće može da se jede u velikim količinama i da neće da utiče na zdravlje. Voće je bogato fruktozom, prostim šećerom koji se malo sporije vari od glukoze ali ima iste efekte: povećava glikemiju i može da dovede do povećanja triglicerida u serumu.
Mleko i mlečni proizvodi: predstavlja grupu namirnica koja je najbolji nutritivni izvor kalcijuma i fosfora, ali i biološki vrednih proteini, šećera laktoze (samo mleko i mladi sir), kao i zasićenih masti, a fermentisani proizvodi su bogati probioticima i prebioticima-nutrijentima neophodnim za pravilno funkcionisanje crevne flore i prevencije karcinoma debelog creva. Proizvodi sa manjim procentom mlečnih masti imaju veću količinu šećera kako bi se održala energetska vrednost i organoleptička svojstva proizvoda, što ima veće posledice po zdravlje nego proizvodi sa većim procentom mlečne masti.
Meso i proizvodi od mesa, riba, jaja: predstavljaju namirnice bogate biološki vrednim proteinima (proteini koji sadrže sve esencijalne aminokiseline), zasićenim ali i nezasićenim masnim kiselinama, liposolubilnim vitaminima (A, D, E), jedini izvor vitamina B12(meso i riba), kao i gvoždjem koje se vrlo lako apsorbuje u obliku u kom je prisutan u ovim namirnicama. Zbog svih ovih karakteristika veganima je ugrožen pravilan razvoj eritrocita i snabdevanje organizma kiseonikom ukoliko se nutrijenti koji su samo prisutni u ovim namirnicama ne unose putem suplemenata.
Masti i šećeri: iako se misli da bi trebalo da se izbace iz ishrane ipak su neophodni u malim količinama kao energetske i gradivne materije.
Pravilna ishrana je i imati 4 do 5 obroka dnevno: obavezan doručak, ručak, večera i 1-2 užine zavisno od posla i fizičke aktivnosti.
Ukoliko se poštuju osnovni principi pravilne ishrane neće doći do pojave gojaznosti, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, karcinoma, ali ni deficita nutrijenata.
„Nek lek tvoj bude hrana tvoja, a hrana tvoj lek“ rekao je Hipokrat.
Autor teksta je Mr sc.med.dr Veroslava Stanković, spec.ishrane zdravih i bolesnih ljudi.